Dizajn razmišljanje – suvremeni način rješavanja poslovnih problema

Dizajn razmišljanje je proces koji je osmišljen na način da pruži novu percepciju rješavanja problema kroz pet faza koje potiču ljude da razmotre različite alternative kako bi stvorili najbolje opcije i ideje koje ranije nisu postojale. Dizajn razmišljanje je metoda razvoja inovativnih ideja s ciljem pružanja odgovora na kompleksne probleme te je usmjerena na krajnjeg korisnika.

U poslovnoj praksi implementacija dizajn razmišljanja započela je 1970-tih godina, te je imala za cilj približiti koncept dizajna i pristupe koje dizajner koristi i ukazati na proces kojim se svaki pojedinac može okoristiti bez obzira što nije profesionalni dizajner. Sam koncept nastao je proučavanjem uspješnih dizajnera. Smatra se da su dizajneri manje skloni usmjeriti problem klijenta na predodređeno rješenje, te ulažu značajno veći napor kako bi vidjeli i osjetili svijet na način na koji ga njihovi klijenti vide i osjećaju.

Dizajn razmišljanje daje jedinstveni jezik za multidisciplinarnu suradnju koja vodi do visoke razine kreativnosti i najboljeg rješenja. Dizajnersko razmišljanje zagovara dizajn usmjeren na čovjeka i njegove potrebe zato se ova metoda pokazala vrlo uspješnom. Najvažniji dio procesa je razumijevanje konteksta i kulture krajnjeg korisnika, te se dolazi do razumijevanja pomoću direktnog proučavanja. Cilj ovoga procesa je rapidno razviti i testirati što više mogućih rješenja kako bi se stiglo do optimalnoga rješenja.

Kako to postići možemo vidjeti kroz 5 faza dizajn razmišljanja:

 

 

 

  1. Empatija

U prvom koraku dizajnersko razmišljanje vodi nas u viši metakognitivni stupanj učenja tj. empatiju. Proces u kojem se kroz intervjue i proučavanje razumije krajnjeg korisnika, te se njihova iskustva i potrebe prate i proučavaju. Problem koji ćete rješavati nije vaš i zato se trebate staviti u cipele korisnika.

  1. Definiranje problema

Korisnici često ne znaju što su njihove stvarne potrebe i želje, iz tog razloga cilj je pronaći stvarne želje kroz već provedene intervjue iz prve faze. Nakon intervjua možemo razumjeti što krajnji korisnik zapravo želi na način da podvučemo aktivnosti koje su spomenuli u intervjuu o problemu. Na taj način definiramo problem i prelazimo na treću fazu.

  1. Ideacija

Nakon dobrog razumijevanja korisnika i definiranog problema slijedi faza kreativnog razmišljanja i ideja. Ideje se filtriraju na nekoliko najboljih s kojima se kreće dalje kroz faze.

  1. Prototip

Proces eksperimentiranja, skiciranja i pretvaranja ideja u fizički oblik kroz naučeno. Tijekom ove faze predložena rješenja mogu se prihvatiti i poboljšati proizvod.

  1. Testiranje

Testiranjem prototipa dobivamo povratnu informaciju od krajnjeg korisnika te nastavljamo s redefiniranjem izvornih ideja i vraćamo se na prethodne faze kako bi došli do novih ideja o kojima ranije nismo razmišljali.

Zašto koristiti dizajn razmišljanje?

Sada kad znamo više o tome kako funkcionira dizajn razmišljanje možemo uvidjeti prednosti korištenja istog, bilo u poslovnom, obrazovnom, osobnom ili društvenom kontekstu. Prvo i najvažnije, dizajn razmišljanje potiče kreativnost i inovativnost. U većini slučajeva oslanjamo se na naše znanje i iskustva te ih koristimo u rješavanju problema. Umjesto da ponavljamo iste greške, dizajn razmišljanje nam nudi novi način razmatranja alternativnih rješenja te potiče tvrtke i organizacije da razmisle o stvarnim ljudima koji koriste njihove proizvode i usluge. Za korisnika to znači kvalitetnije i korisnije proizvode koji zapravo poboljšavaju njihove živote, a za tvrtke to znači zadovoljne kupce i bolje rezultate.

Leave a Comment